
Godišnji odmor zakon o radu uređuje kao pravo koje svaki zaposleni u Srbiji ima u svakoj kalendarskoj godini: najmanje 20 radnih dana odmora, koji poslodavac ne može da uskrati, a zaposleni ne može da ga se odrekne. U ovom vodiču objašnjavamo koliko dana vam pripada, kako se dani računaju, kada se odmor mora iskoristiti i koje dokumente poslodavac mora da pripremi.
Tekst je namenjen HR referentima, vlasnicima malih i srednjih firmi i svima koji vode evidenciju odsustava. Na kraju ćete naći kratku proveru koju možete da primenite u svojoj firmi već danas.
Koliko dana godišnjeg odmora pripada zaposlenom
Prema članu 68 Zakona o radu, zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana u kalendarskoj godini. To je zakonski minimum, a ne prosek ili preporuka.
Zakon dozvoljava, i u praksi se gotovo uvek primenjuje, uvećanje tog minimuma. Dužina odmora se uvećava po osnovu kriterijuma koje utvrđuje opšti akt (pravilnik o radu ili kolektivni ugovor) ili ugovor o radu, najčešće:
- doprinos na radu,
- uslovi rada,
- radno iskustvo,
- stručna sprema,
- drugi kriterijumi koje poslodavac propiše.
Uvećanje dana u praksi
Zakon ne propisuje koliko dana se dodaje po kom kriterijumu, to određuje poslodavac svojim aktom. Na primer, pravilnik može predvideti dodatni dan za određeni broj godina radnog staža, dodatne dane za rad u otežanim uslovima ili za višu stručnu spremu. Važno je da kriterijumi budu isti za sve zaposlene na sličnim poslovima i da se primenjuju dosledno iz godine u godinu. Kada se pravilnik izmeni, saldo svih zaposlenih treba ponovo proveriti za narednu kalendarsku godinu.
To znači da dva zaposlena u istoj firmi mogu imati različit broj dana odmora. Zato je važno da kriterijumi budu jasno zapisani, a da se za svakog zaposlenog čuva obračun iz kog se vidi kako je broj dana utvrđen.
Kada se stiče pravo na godišnji odmor
Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad (bolovanja) i odsustva sa rada uz naknadu zarade, pa bolovanje u prvom mesecu ne „resetuje“ ovaj rok.
Srazmerni deo odmora
Ako zaposleni u kalendarskoj godini nije radio ceo period, na primer zato što je zasnovao radni odnos u toku godine ili mu radni odnos prestaje, ima pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora: jednu dvanaestinu odmora za svaki mesec rada.
Primer iz prakse: zaposleni kome po pravilniku pripada 24 dana i koji počne da radi 1. jula, za tu godinu ostvaruje pravo na 6 meseci × 24/12 = 12 radnih dana.
Kako se računaju dani godišnjeg odmora
Ovo je deo u kome se najčešće greši kada se odmori vode ručno. Pravila su sledeća:
- Radna nedelja se računa kao pet radnih dana, bez obzira na to kako je raspoređeno radno vreme u firmi.
- Državni praznici koji su neradni dani ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora.
- Plaćeno odsustvo i privremena sprečenost za rad (bolovanje) koji padnu u period odmora takođe se ne uračunavaju. Ako se zaposleni razboli tokom odmora, dani bolovanja se ne troše iz salda odmora.
Primer: zaposleni koristi odmor od ponedeljka 9. do petka 20. novembra 2026. U tom periodu je 10 radnih dana, ali je 11. novembar (Dan primirja) neradni praznik. Iz salda se zato skida 9 dana, a ne 10.
| Situacija u periodu odmora | Da li se skida iz salda? |
|---|---|
| Radni dan (pon–pet) | Da |
| Subota i nedelja | Ne |
| Neradni državni praznik | Ne |
| Bolovanje tokom odmora | Ne |
| Plaćeno odsustvo tokom odmora | Ne |
Korišćenje odmora u delovima i rok do 30. juna
Odmor se može koristiti jednokratno ili u više delova. Član 73 Zakona o radu propisuje da, ako zaposleni koristi odmor u delovima, prvi deo traje najmanje dve radne nedelje neprekidno i koristi se tokom kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.
Za praksu to znači sledeće:
- Do kraja godine svaki zaposleni bi trebalo da iskoristi bar dve uzastopne radne nedelje odmora.
- Preneti dani iz prethodne godine moraju da se iskoriste do 30. juna. Posle tog datuma pravo na njih se ne može prosto „preneti dalje“.
- Zaposleni koji odmor nije iskoristio zbog porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta ima pravo da ga iskoristi do 30. juna naredne godine.
Novembar i decembar su zato pravo vreme da HR proveri ko još nije iskoristio prvi deo odmora i koliko će dana biti preneto u 2027. godinu.
Šta ako zaposleni ne želi da ide na odmor
Godišnjeg odmora zaposleni ne može da se odrekne, niti mu se to pravo može uskratiti. Poslodavac koji ne omogući korišćenje odmora rizikuje prekršajnu odgovornost. Zato nije dovoljno da zaposleni „ne traži“ odmor: poslodavac je taj koji utvrđuje raspored i mora da obezbedi da se odmor iskoristi u zakonskim rokovima.
Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora
Vreme korišćenja odmora utvrđuje poslodavac, uz konsultaciju sa zaposlenim, u skladu sa potrebama posla. O tome donosi rešenje o korišćenju godišnjeg odmora, koje se zaposlenom dostavlja najkasnije 15 dana pre datuma početka odmora.
Rešenje se može dostaviti i u elektronskoj formi, a ako zaposleni to zatraži, poslodavac je dužan da ga dostavi i u pisanoj formi. Rešenje obično sadrži:
- podatke o zaposlenom,
- ukupan broj dana odmora za tu godinu i osnov za uvećanje,
- period korišćenja (ili delove odmora),
- datum povratka na rad,
- pouku o pravnom leku.
Inspekcija rada pri kontroli najčešće traži upravo rešenja i dokaz da je odmor iskorišćen, pa je dobro da ona budu uredno arhivirana uz dosije zaposlenog.
Naknada za neiskorišćeni godišnji odmor
Kada zaposlenom prestaje radni odnos, a on nije iskoristio ceo odmor na koji ima pravo, poslodavac mu je dužan da isplati naknadu za neiskorišćene dane. Tačan obračun zavisi od konkretne situacije, pa za specifične slučajeve preporučujemo proveru sa stručnjakom za radno pravo.
Najčešće greške u praksi
U praksi se, posebno u malim firmama, isti problemi ponavljaju:
- Saldo se vodi u Excelu i ručno se umanjuje, pa se praznici ili bolovanje tokom odmora pogrešno oduzmu.
- Preneti dani se zaborave do jula, kada je kasno da se iskoriste.
- Rešenja kasne ili se izdaju posle početka odmora, umesto 15 dana ranije.
- Zahtevi stižu mejlom, porukom ili na papiru, pa niko nema jedinstven pregled ko je kada odsutan.
Alter Logic HR rešava upravo ove korake: zaposleni podnose elektronski zahtev, rukovodilac ga odobrava jednim klikom, a sistem automatski vodi saldo dana uključujući prenete dane i isključuje vikende i državne praznike iz obračuna. Rešenje o godišnjem odmoru generiše se iz šablona i ostaje sačuvano u elektronskom dosijeu zaposlenog.
Kratka provera za vašu firmu
Pre kraja godine odgovorite na pet pitanja:
- Da li za svakog zaposlenog znate tačan broj dana odmora i osnov uvećanja?
- Da li je svako iskoristio bar dve uzastopne radne nedelje ove godine?
- Koliko dana će biti preneto u narednu godinu i ko to prati do 30. juna?
- Da li su sva rešenja dostavljena na vreme i arhivirana?
- Da li biste mogli da inspekciji rada odmah pokažete evidenciju odsustava?
Ako je odgovor na neko od ovih pitanja „nisam siguran“, vreme je da proces sredite pre nove godine.
Ako želite da vidite kako izgleda kada se saldo, zahtevi i rešenja vode na jednom mestu, pogledajte Alter Logic HR i zakažite besplatnu demo prezentaciju. Pokazaćemo vam kako bi vaš kalendar odsustava izgledao na vašim podacima.
Česta pitanja
Koliko dana godišnjeg odmora pripada po Zakonu o radu?
Zaposleni ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora u kalendarskoj godini. Taj minimum se uvećava po kriterijumima iz pravilnika o radu, kolektivnog ugovora ili ugovora o radu, kao što su radno iskustvo, uslovi rada, stručna sprema i doprinos na radu.
Da li se državni praznici računaju u godišnji odmor?
Ne. Neradni državni praznici, kao i dani plaćenog odsustva i bolovanja koji padnu u period odmora, ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora. Radna nedelja se računa kao pet radnih dana.
Do kada se mora iskoristiti preneti godišnji odmor?
Ako se odmor koristi u delovima, prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno koristi se tokom kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.
Kada zaposleni stiče pravo na godišnji odmor?
Pravo na korišćenje godišnjeg odmora stiče se posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa. Do tada, i u godini u kojoj radni odnos počinje ili prestaje, zaposleni ima pravo na srazmerni deo odmora od jedne dvanaestine za svaki mesec rada.
Koliko ranije poslodavac mora da dostavi rešenje o godišnjem odmoru?
Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora dostavlja se zaposlenom najkasnije 15 dana pre početka odmora. Može se dostaviti i elektronski, a na zahtev zaposlenog i u pisanoj formi.