Alter Logic

Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu: rokovi i pravila

6. novembar 2026. · 6 min čitanja

Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu: rokovi i pravila

Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu je dozvoljen, ali samo pod uslovima koje propisuje Zakon o radu: zaposleni koji odmor koristi u delovima mora prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno da iskoristi u tekućoj kalendarskoj godini, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. U ovom tekstu objašnjavamo kako to pravilo funkcioniše u praksi, koji su izuzeci, kako da izračunate prenete dane i kako da izbegnete greške koje se otkriju tek pri kontroli inspekcije rada.

Šta zakon kaže o prenosu godišnjeg odmora

Zakon o radu garantuje svakom zaposlenom godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana (član 68). Taj minimum se uvećava po kriterijumima koje poslodavac utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, na primer po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva ili brige o deci.

Ključno pravilo za prenos nalazi se u članu 73: ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.

To znači da se ne prenosi ceo odmor, već samo ostatak posle prvog dela. Zaposleni koji ima 22 dana odmora i u julu iskoristi 10 radnih dana neprekidno (dve radne nedelje pri petodnevnoj radnoj nedelji) može preostalih 12 dana da iskoristi do 30. juna sledeće godine.

Nekoliko važnih posledica ovog pravila:

Izuzeci: kada se ceo odmor prenosi u narednu godinu

Postoje situacije u kojima zaposleni objektivno ne može da iskoristi odmor u tekućoj godini. Zakon o radu predviđa da zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta ili posebne nege deteta ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

U praksi to izgleda ovako:

Ko odlučuje o korišćenju prenetih dana

Raspored korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog, u skladu sa potrebama posla. To važi i za prenete dane. Zaposleni ne može jednostrano da odluči da preneti odmor iskoristi u martu, niti poslodavac sme da ga „zaboravi“ do jula.

O korišćenju godišnjeg odmora poslodavac donosi rešenje i dostavlja ga zaposlenom najkasnije 15 dana pre datuma početka korišćenja. Kada se odmor koristi u delovima, rešenje treba jasno da navede i deo koji se prenosi u narednu godinu, kako bi obe strane znale koliko dana ostaje i do kada.

Dobra praksa je da poslodavac:

  1. Do kraja leta proveri da li je svaki zaposleni iskoristio prvi deo od dve radne nedelje.
  2. Najkasnije u decembru napravi pregled svih dana koji se prenose.
  3. U prvom kvartalu naredne godine dogovori termine za korišćenje prenetih dana, pre nego što se rok od 30. juna približi.

Kako izračunati prenete dane: primer iz prakse

Pogledajmo primer zaposlenog sa petodnevnom radnom nedeljom kome po rešenju pripada 23 radna dana odmora.

Stavka Broj dana
Ukupno pravo na odmor u tekućoj godini 23
Prvi deo, iskorišćen neprekidno u avgustu 10
Drugi deo, iskorišćen oko novogodišnjih praznika 5
Ostatak koji se prenosi u narednu godinu 8
Rok za korišćenje prenetih dana 30. jun naredne godine

Pri obračunu obratite pažnju na sledeće:

Upravo ovde nastaje najviše grešaka kada se evidencija vodi u Excelu: preneti dani se pomešaju sa novim pravom, rok od 30. juna se propusti, a niko ne primeti dok zaposleni ne zatraži odmor koji „više ne postoji“ ili dok inspektor ne zatraži evidenciju.

Česte greške poslodavaca

Prenos celog odmora bez osnova

Neki poslodavci dozvoljavaju da se ceo godišnji odmor prebaci u narednu godinu jer „nije bilo vremena“. Ako za to ne postoji zakonski osnov, kao što su porodiljsko odsustvo ili odsustvo radi nege deteta, takva praksa nije u skladu sa pravilom o prvom delu od dve neprekidne radne nedelje.

Propušten rok od 30. juna

Kada preneti dani ostanu neiskorišćeni posle roka, poslodavac rizikuje spor sa zaposlenim i probleme pri inspekcijskom nadzoru. Zaposleni koji krivicom poslodavca nije iskoristio odmor može da zahteva naknadu štete, pa je u interesu firme da rok ispoštuje.

Nejasna evidencija

Ako ne možete brzo da pokažete koliko je dana svaki zaposleni imao, koliko je iskoristio i koliko je preneo, teško ćete dokazati da ste postupali po zakonu. Rešenja, zahtevi i saldo moraju se poklapati.

Isplata umesto odmora

Novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor moguća je samo pri prestanku radnog odnosa. Isplata „umesto odmora“ zaposlenom koji nastavlja da radi ne oslobađa poslodavca obaveze da omogući odmor.

Kako da prenete dane vodite bez grešaka

Za firmu sa deset zaposlenih ručna evidencija je još izvodljiva. Sa pedeset ili sto zaposlenih, praćenje dva salda, rokova i rešenja za svakog pojedinačno postaje posao koji oduzima dane HR službi.

Alter Logic HR vodi saldo godišnjeg odmora za svakog zaposlenog, uključujući dane prenete iz prethodne godine, i automatski isključuje državne praznike i vikende iz obračuna. Zaposleni podnose elektronski zahtev, rukovodilac ga odobrava jednim klikom, a HR u kalendaru odsustava vidi ko je kada odsutan i koliko kome dana ostaje.

Kada se približi kraj godine ili 30. jun, umesto prelistavanja tabela imate pregled spreman za izvoz u Excel ili štampu, uključujući izveštaje koji su vam potrebni za inspekciju rada.

Zaključak

Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu nije slobodan izbor, već pravilo sa jasnim granicama: prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno koristi se u tekućoj godini, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Izuzetak važi za zaposlene koji odmor nisu mogli da iskoriste zbog porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta. Ključ je u urednoj evidenciji, pravovremenim rešenjima i planiranju prenetih dana na početku godine. Za specifične slučajeve, kao što su dugo bolovanje ili prestanak radnog odnosa, proverite situaciju sa stručnjakom za radno pravo.

Ako želite da vidite kako izgleda automatsko praćenje prenetih dana i rokova, zakažite besplatnu demo prezentaciju Alter Logic HR platforme.

Česta pitanja

Da li mogu da prenesem ceo godišnji odmor u narednu godinu?

Po pravilu ne. Ako se odmor koristi u delovima, prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno koristi se u tekućoj kalendarskoj godini, a u narednu godinu prenosi se samo ostatak. Izuzetak važi kada zaposleni odmor nije mogao da iskoristi zbog porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta ili posebne nege deteta.

Do kada moram da iskoristim preneti godišnji odmor?

Preneti deo godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.

Šta se dešava sa prenetim danima koji se ne iskoriste do 30. juna?

Rok je krajnji i poslodavac je dužan da omogući korišćenje odmora. Ako zaposleni krivicom poslodavca nije iskoristio odmor, može da zahteva naknadu štete. Za konkretan slučaj preporučujemo proveru sa stručnjakom za radno pravo.

Da li poslodavac može da mi isplati neiskorišćeni godišnji odmor umesto da ga koristim?

Ne, dok radni odnos traje. Novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor isplaćuje se samo u slučaju prestanka radnog odnosa.

Ko određuje kada ću iskoristiti prenete dane odmora?

Raspored korišćenja određuje poslodavac uz prethodnu konsultaciju zaposlenog i u skladu sa potrebama posla, a o korišćenju odmora donosi rešenje.