
Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu je dozvoljen, ali samo pod uslovima koje propisuje Zakon o radu: zaposleni koji odmor koristi u delovima mora prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno da iskoristi u tekućoj kalendarskoj godini, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. U ovom tekstu objašnjavamo kako to pravilo funkcioniše u praksi, koji su izuzeci, kako da izračunate prenete dane i kako da izbegnete greške koje se otkriju tek pri kontroli inspekcije rada.
Šta zakon kaže o prenosu godišnjeg odmora
Zakon o radu garantuje svakom zaposlenom godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana (član 68). Taj minimum se uvećava po kriterijumima koje poslodavac utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, na primer po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva ili brige o deci.
Ključno pravilo za prenos nalazi se u članu 73: ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine.
To znači da se ne prenosi ceo odmor, već samo ostatak posle prvog dela. Zaposleni koji ima 22 dana odmora i u julu iskoristi 10 radnih dana neprekidno (dve radne nedelje pri petodnevnoj radnoj nedelji) može preostalih 12 dana da iskoristi do 30. juna sledeće godine.
Nekoliko važnih posledica ovog pravila:
- Prvi deo od dve neprekidne radne nedelje ne može da se „prebaci“ u narednu godinu po izboru zaposlenog ili poslodavca.
- Rok od 30. juna je krajnji rok, a ne preporuka. Dani koji se ne iskoriste do tada predstavljaju problem za poslodavca.
- Pravo na godišnji odmor ne može se zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.
Izuzeci: kada se ceo odmor prenosi u narednu godinu
Postoje situacije u kojima zaposleni objektivno ne može da iskoristi odmor u tekućoj godini. Zakon o radu predviđa da zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta ili posebne nege deteta ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.
U praksi to izgleda ovako:
- Porodiljsko i odsustvo radi nege deteta: neiskorišćeni odmor iz godine u kojoj je zaposlena bila na odsustvu prenosi se i koristi se do 30. juna naredne godine.
- Bolovanje tokom odmora: ako se zaposleni razboli dok je na godišnjem odmoru, odmor se prekida, a zaposleni ima pravo da ga nastavi nakon prestanka privremene sprečenosti za rad, u dogovoru sa poslodavcem.
- Dugo bolovanje krajem godine: ovde se često javljaju nedoumice oko toga šta se dešava sa danima koje zaposleni nije mogao da iskoristi. Odgovor zavisi od konkretnih okolnosti i opšteg akta poslodavca, pa za takve slučajeve preporučujemo proveru sa stručnjakom za radno pravo.
Ko odlučuje o korišćenju prenetih dana
Raspored korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog, u skladu sa potrebama posla. To važi i za prenete dane. Zaposleni ne može jednostrano da odluči da preneti odmor iskoristi u martu, niti poslodavac sme da ga „zaboravi“ do jula.
O korišćenju godišnjeg odmora poslodavac donosi rešenje i dostavlja ga zaposlenom najkasnije 15 dana pre datuma početka korišćenja. Kada se odmor koristi u delovima, rešenje treba jasno da navede i deo koji se prenosi u narednu godinu, kako bi obe strane znale koliko dana ostaje i do kada.
Dobra praksa je da poslodavac:
- Do kraja leta proveri da li je svaki zaposleni iskoristio prvi deo od dve radne nedelje.
- Najkasnije u decembru napravi pregled svih dana koji se prenose.
- U prvom kvartalu naredne godine dogovori termine za korišćenje prenetih dana, pre nego što se rok od 30. juna približi.
Kako izračunati prenete dane: primer iz prakse
Pogledajmo primer zaposlenog sa petodnevnom radnom nedeljom kome po rešenju pripada 23 radna dana odmora.
| Stavka | Broj dana |
|---|---|
| Ukupno pravo na odmor u tekućoj godini | 23 |
| Prvi deo, iskorišćen neprekidno u avgustu | 10 |
| Drugi deo, iskorišćen oko novogodišnjih praznika | 5 |
| Ostatak koji se prenosi u narednu godinu | 8 |
| Rok za korišćenje prenetih dana | 30. jun naredne godine |
Pri obračunu obratite pažnju na sledeće:
- Dani državnih praznika koji su neradni ne uračunavaju se u godišnji odmor. Ako zaposleni koristi odmor u nedelji u kojoj je praznik, taj dan se ne skida sa salda.
- Vikendi (kod petodnevne radne nedelje) se ne računaju kao dani odmora.
- U narednoj godini zaposleni ima dva salda: prenete dane sa rokom do 30. juna i novo pravo za tekuću godinu. Preporuka je da se prvo troše preneti dani, jer im ističe rok.
Upravo ovde nastaje najviše grešaka kada se evidencija vodi u Excelu: preneti dani se pomešaju sa novim pravom, rok od 30. juna se propusti, a niko ne primeti dok zaposleni ne zatraži odmor koji „više ne postoji“ ili dok inspektor ne zatraži evidenciju.
Česte greške poslodavaca
Prenos celog odmora bez osnova
Neki poslodavci dozvoljavaju da se ceo godišnji odmor prebaci u narednu godinu jer „nije bilo vremena“. Ako za to ne postoji zakonski osnov, kao što su porodiljsko odsustvo ili odsustvo radi nege deteta, takva praksa nije u skladu sa pravilom o prvom delu od dve neprekidne radne nedelje.
Propušten rok od 30. juna
Kada preneti dani ostanu neiskorišćeni posle roka, poslodavac rizikuje spor sa zaposlenim i probleme pri inspekcijskom nadzoru. Zaposleni koji krivicom poslodavca nije iskoristio odmor može da zahteva naknadu štete, pa je u interesu firme da rok ispoštuje.
Nejasna evidencija
Ako ne možete brzo da pokažete koliko je dana svaki zaposleni imao, koliko je iskoristio i koliko je preneo, teško ćete dokazati da ste postupali po zakonu. Rešenja, zahtevi i saldo moraju se poklapati.
Isplata umesto odmora
Novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor moguća je samo pri prestanku radnog odnosa. Isplata „umesto odmora“ zaposlenom koji nastavlja da radi ne oslobađa poslodavca obaveze da omogući odmor.
Kako da prenete dane vodite bez grešaka
Za firmu sa deset zaposlenih ručna evidencija je još izvodljiva. Sa pedeset ili sto zaposlenih, praćenje dva salda, rokova i rešenja za svakog pojedinačno postaje posao koji oduzima dane HR službi.
Alter Logic HR vodi saldo godišnjeg odmora za svakog zaposlenog, uključujući dane prenete iz prethodne godine, i automatski isključuje državne praznike i vikende iz obračuna. Zaposleni podnose elektronski zahtev, rukovodilac ga odobrava jednim klikom, a HR u kalendaru odsustava vidi ko je kada odsutan i koliko kome dana ostaje.
Kada se približi kraj godine ili 30. jun, umesto prelistavanja tabela imate pregled spreman za izvoz u Excel ili štampu, uključujući izveštaje koji su vam potrebni za inspekciju rada.
Zaključak
Prenos godišnjeg odmora u narednu godinu nije slobodan izbor, već pravilo sa jasnim granicama: prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno koristi se u tekućoj godini, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Izuzetak važi za zaposlene koji odmor nisu mogli da iskoriste zbog porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta. Ključ je u urednoj evidenciji, pravovremenim rešenjima i planiranju prenetih dana na početku godine. Za specifične slučajeve, kao što su dugo bolovanje ili prestanak radnog odnosa, proverite situaciju sa stručnjakom za radno pravo.
Ako želite da vidite kako izgleda automatsko praćenje prenetih dana i rokova, zakažite besplatnu demo prezentaciju Alter Logic HR platforme.
Česta pitanja
Da li mogu da prenesem ceo godišnji odmor u narednu godinu?
Po pravilu ne. Ako se odmor koristi u delovima, prvi deo od najmanje dve radne nedelje neprekidno koristi se u tekućoj kalendarskoj godini, a u narednu godinu prenosi se samo ostatak. Izuzetak važi kada zaposleni odmor nije mogao da iskoristi zbog porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta ili posebne nege deteta.
Do kada moram da iskoristim preneti godišnji odmor?
Preneti deo godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
Šta se dešava sa prenetim danima koji se ne iskoriste do 30. juna?
Rok je krajnji i poslodavac je dužan da omogući korišćenje odmora. Ako zaposleni krivicom poslodavca nije iskoristio odmor, može da zahteva naknadu štete. Za konkretan slučaj preporučujemo proveru sa stručnjakom za radno pravo.
Da li poslodavac može da mi isplati neiskorišćeni godišnji odmor umesto da ga koristim?
Ne, dok radni odnos traje. Novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor isplaćuje se samo u slučaju prestanka radnog odnosa.
Ko određuje kada ću iskoristiti prenete dane odmora?
Raspored korišćenja određuje poslodavac uz prethodnu konsultaciju zaposlenog i u skladu sa potrebama posla, a o korišćenju odmora donosi rešenje.